Prvo istarsko nematerijalno kulturno dobro
Pazinski cukerančić službeno je uvršten na listu hrvatske nematerijalne kulturne baštine! Nakon više od godinu i pol dana otkako je postupak pokrenut, i nakon što je Povjerenstvo za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture ove jeseni donijelo pozitivnu odluku, čin upisa Pazinskog cukerančića u popis hrvatske nematerijalne baštine formalno je u Ministarstvu kulture obavljen u četvrtak.
Službena formulacija o dobivenom statusu ove pazinske slastice glasi da je "Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić uvršteno na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske". U Pazin bi uskoro trebalo stići i pismeno rješenje o zaštiti pazinskog cukerančića, u kome će osim njegove točne definicije biti navedene i obaveze nositelja zaštite glede očuvanja tradicijskog umijeća njegove pripreme.
Inicijativa
Inicijativu za zaštitu pazinskog cukerančića pokrenula je Davorka Šajina iz agroturizma Ograde, a službenu proceduru zaštite pazinskog cukerančića kao nematerijalnog kulturnog dobra pokrenuli su zajedno prije skoro dvije godine LAG Središnja Istra kao nositelj, pazinsko Udruženje obrtnika, slastičarski obrt Antica i agroturizam Ograde, kojima su se kasnije pridružili i drugi partneri i simpatizeri. Grad Pazin je u zadnjih godinu i pol dana podržao nekoliko promocijskih predstavljanja pazinskog cukerančića na gastronomskim manifestacijama širom Hrvatske, a dragocjena je bila i stručna podrška Etnografskog muzeja Istre.
Iako je u početku bilo polemike treba li cukerančić zvati i štititi kao pazinski ili istarski, pokretači inicijative proveli su terensko istraživanje kroz koje je nedvojbeno utvrđeno kako se na Pazinštini ili na području središnje Istre tradicionalno izrađuje tip cukerančića koji se razlikuje od onih kakvi se izrađuju u drugim dijelovima Istre, a u nekim je pak istarskim krajevima (Labinština, dio sjeverne Istre) ova slastica potpuno nepoznata. Prema rezultatima tih istraživanja, pazinski se cukerančić drukčije oblikuje od primjerice onih na Poreštini; kad je pečen uvijek se umače prvo u malvaziju a zatim u krupni šećer, dok se drugdje umače u rakiju ili razne likere, te posipava šećerom u prahu; a u njega se kao sredstvo za dizanje dodaje samo amonijak, nikako prašak za pecivo. Dovoljno pronađenih razlikovnih elemenata, kompaktnost teritorija na kojemu postoji istovjetnost recepta, te tradicionalna uporaba cukerančića kao svatovske slastice naposljetku su bili argumenti u korist zaštite umijeća izrade pazinskog cukerančića kao samosvojnog tradicijskog proizvoda.
Nematerijalno kulturno dobro zapravo nije sam cukerančić u materijalnom smislu, već tradicionalno umijeće njegove izrade, pa se po proglašenju zaštite obično imenuje i nositelj skrbi za to tradicijsko umijeće, koje se zatim čuva i prenosi na druge radionicama, tečajevima, manifestacijama, publikacijama i sličnim prezentacijskim aktivnostima.
Pazinski cukerančić je tako postao prvo istarsko nematerijalno kulturno dobro iz područja tradicijske gastronomije zaštićeno na nacionalnoj razini.
Izvor: Glas Istre
